субота, 26. март 2011.

Šta donosi Internet Explorer 9?

Pre nego što pređemo na novosti, jedna stara navika koju je IE9 zadržao. Instalacija nove verzije jednostavna je do krajnjih granica, ali na kraju instaler nudi opciju gašenja svih programa koje IE-u smetaju kako bi se instalirao do kraja (Chrome jedan od njih na primer). Alternativa je restart računara, što je, ruku na srce, Microsoftov trademark.

Kao što je bio među poslednjima koji su uveli tabove bez kojih bi danas život bio teško zamisliv, IE9 među poslednjima uvodi ono što se na Firefoxu zove “Private browsing” ili na Chromeu “Incognito mode”. Na IE-u 9 se to zove InPrivate Browsing, istog efekta i namene. Kada govorimo o privatnosti, MS je u IE ugradio “Tracking Protection”, koji omogućava kontrolu deljenja infromacija sa sajtovima koji ih o vama skupljaju (Google Analytics, Facebook i sl.). Bolja kontrola pluginova, provera sadržaja preuzetog kroz novi download manager, te ActiveX filtriranje IE9 pomeraju osetno napred u odnosu na prethodne verzije kada su sigurnost i privatnost u pitanju.

Ipak, sve pomenute novine, promene i unapređenja ispod haube nisu ni približno upadljive kao radikalni redizajn za koji se Microsoft odlučio u novoj verziji. Prvi susret sa IE-om 9 tera na zaključak da je UI prethodnih verzija bačen u smeće i stvar napravljena ponovo, kako valja. Interferjs je pojednostavljen do krajnjih granica, neodoljivo podsećajući na Chrome i elementarnost interfejsa koju je doneo kada se pojavio. Back i forward tasteri, address bar, tabovi i tri ikone sa strane ukupno su svi elementi korisničkog interfejsa koji se nalaze na podrazumevanom ekranu IE-a 9. Po želji, tabove je moguće pomeriti kao novi red ispod.

Značajno reklamirana inovacija koju novi IE donosi je mogućnost pinovanja sajtova, što za nepoznavaoce Windowsa 7 znači da se vaš omiljeni sajt može pojaviti u panelu poput ostalih programa koji se tu nalaze. Desnim klikom na prozor se od slučaja do slučaja mogu dobiti i prečice vezane za sajt, kao opcija za novi post na Twitteru na primer. Interesantno je da IE prozori sa pinovanim sajtovima prepoznaju dominantnu boju sajta i boje kontrole istom, što je zanimljiv pokazatelj detaljnosti. Iako liči, koncept nije isti kao kod Mozilla Prisma, prozor sa pinovanim sajtom funkcioniše skoro isto kao i regularno pokrenuti IE. Naravno, izgled i mogućnosti ne vrede puno bez performansi.
Nakon prvih testova u poređenju sa prethodnikom postaje jasno da je za 8 i 9 zajedničko manje ili više samo ime. IE9 podržava HTML5 i savremen web tehnologije podržane hardverskom akceleracijom, dok IE8 uopšte ne prolazi Acid3 test, da ne govorimo o HTML-u 5.

JavaScript performanse su slična priča, ilustracije radi, rezultati SunSpider testa na novom IE-u bolji su oko 16 puta u odnosu na osmicu. Prava stvar je poređenje sa konkurencijom, budući da biti bolji od prethodnika nije neki podvig. Grafici ispod pokazuju kako IE9 stoji u odnosu na konkurenciju kada su u pitanju rezultati dostupnih alata za merenje.

Računar na kom su testovi obavljeni je reklo bi se prosečan kancelarijsko/kućni sklop za dvojezgarnim AMD Athlon II X2 procesorom, 2GB memorije i integrisanom GeForce 7025 grafikom. Testovi koje smo koristili mere performanse vezano za tehnologije koje se intenzivno koriste na današnjem webu. Testirali smo najnovije verzije 5 najpopularnijih browsera, uz napomenu da je tokom testiranja Mozilla pre početka merenja updateovala Firefox 4 RC u 4.0.

понедељак, 27. децембар 2010.

eLearning 2.0

Kao što je i moj blog doživeo drugu fazu, tako se dešava i sa eObrazovanjem. Posle serije mojih postova o eObrazovanju, koje ste mogli da čitate na starom blogu, sada možete da vidite šta se to novo dešava i u kojem pravcu sada ide eObrazovanje, odnosno eLearning.
eLearning 2.0 se odnosi na drugu fazu eLearninga baziranog na Web 2.0 tehnologijama i novonastalim trendovima u elektronskom učenju, odnosno u eLearningu. Može uključivati oblike, kao što su:
  • eLearning, gde studenti sami kreiraju sadržaj svog učenja, sarađuju sa vršnjacima kroz mehanizme kao što su blogovi, Wikis, vode diskusije, RSS-e i druge forme elektronskog učenja sa veoma dobro rasporođenim sadržajem i podelom dužnosti.
  • oblik eLearninga koji iskorištava mnoge združene izvore teorije u oblicima praktičnog učenja
  • eLearning koji koristi različite instrumente kao što su davanje obaveštenja preko Interneta, različite elektronske kurseve, koji objedinjuju znanje i saradnju a i vlastita istraživanja
Termin, sam po sebi, nagoveštava obuhvatanje i tradicionalnog dela eLearninga kao dela sadržaja, objavljenog od strane izdavača, organizovanog i uređenog u vidu kurseva i prilagođenog studentima. Ako ništa drugo, a onda bar zbog sadržaja, ovaj vid učenja se koristi radije nego učenje iz knjiga i za očekivati je da će biti više prihvaćen od strane studenata nego od samih autora knjiga.
I s obzirom na strukturu, samo učenje sliči učenju jezika ili komuniciranju više nego “ručnom učenju” iz knjiga. Stoga i aplikacija za elektronsko učenje počinje da veoma liči na opciju za ulazak u blog. Napravljena je tako da pokazuje samo jednu tačku (link) povezanu sa sadržajem teme na webu, a koje je ujedno povezan i sa drugim linkovima koji otkrivaju sadržaj kojim se služe i studenti. Izraz se prvi put pojavio u članku na webu vezanom za eLearning 2.0.
Trenutno, ova oblast je bazirana na velikom broju novonastalih trendova učenja, koji uključuje:
  • dramatično smanjen utrošak rada pri izradi eLearning opcija koje su bazirane na Web 2.0 tehnologijama i instrumentima
  • zahtev za usklađivanjem obuke i potrebnog vremena za aktiviranje učenika koji bi se priključili ovakvom procesu učenja
  • priznanje eLearningu zbog važnosti koje pridaje prilagodljivom učenju
  • trend koji ima za svrhu (cilj) stavljanje studenata i njihovih dizajna u centar procesa
  • teorija povezanosti
  • softver sa otvorenim izvorom besplatne literature (Free-Libre Open Source Software – FLOSS) i otvorenim pristupom
  • edukacija blogovanja
Postoje neke kritike na račun eLearninga 2.0 kao termina, naročito zbog manjka tačne (precizne) definicije. Takođe, postoji nadaleko rasprostranjena podrška za izbacivanjem “e” i uvođenjem naziva koji će sadržavati samo Learning 2.0.

Primene bloga u edukaciji


Primer: Medicinski Blogovi

Veliki broj blogova iz oblasti medicine koji pišu:naučnici-istraživači, doktori, studenti medicine kao i sami bolesnici. Omogućavaju praćenje novosti iz sveta medicine kao i samo zdravlje pacijenata i njihov tok bolesti. Razmenu informacija unutar nekog tima ako rade grupni projekat koji recimo obuhvata zemlje jugoistočne Evrope, a takvi blogovi mogu biti zastićeni od neovlašćenog pristupa lozinkom.

Evo nekoliko blogova iz medicine:
www.medgadget.com najpoznatiji medicinski svetski blog
www.diabetesmine.com

www.psihologija-blog.com a evo i bloga o psihologiji

www.cnti.info/blogs blog za nastavnike i ucitelje
Kao primer blog-a, koji bi se odnosio na ulogu Blog-a u edukaciji odabrao sam blog Elektrotehinčke škole Zemun.

Blog informiše posetioce o samoj školi, o tome šta škola nudi i šta sve učenici mogu dobiti pohađanjem i završavanjem iste.

Na ovom blogu moguće je informisati se i o najnovijim IT tehnologijama, knjigama, školskim temama. Nalaze se tu i linkovi korisni za unapređenje znanja.

Takođe, postoji i otvoren forum, gde učenici mogu da razmenjuju mišljenja, kako sa svojim vršnjacima, tako i sa profesorima. Prednost ovoga je naročito u vreme vikenda ili za vreme raspusta, kada učenici i profesori nisu u školi, a ovim načinom komuniciranja imaju mogućnost da dobiju odgovore na pitanja, koja ih “muče” , kao i da se ostvari međusobna saradnja među učenicima u vezi sa problemima koji su im postavljeni za rešavanje-kooperativno učenje.

Link ovog bloga je: http://etszemun.edu.yu/blog/